Hrvatsko društvo za
preventivnu i socijalnu
pedijatriju

 

  

 

 

 

 

 

 

Mreža pedijatrijskih

ordinacija u RH

 

Knjige, udžbenici, DVD

prof. dr. Josip Grgurić,
prim. dr. sc. Milivoj Jovančević i suradnici:

"Preventivna i socijalna pedijatrija"

knjiga socijalna preventivna pedijatrija small

Opširnije...

 

Prim.mr.sc. Giovana Armano, dr. med.
specijalistica pedijatrije

"Pedijatar u kući"

pedijatarukuci

Opširnije...

 

Duško Mardešić, Ivo Barić: "Pedijatrija", udžbenik

pedijatrija-udzbenik

Opširnije...

 

 

Irena Bralić i suradnici: "Prevencija bolesti u dječjoj dobi",

sveučilišni priručnik / udžbenik

model-udzbenika

Opširnije...

 

 

Dr. Marija Čatipović: Savjeti za majku i dijete (DVD)

 

catipovic-savjeti1

Opširnije...

 
Vlada je sa sjednice u četvrtak 4. rujna 2018. u saborsku proceduru uputila tri konačna prijedlog zakona iz resora zdravstva - Konačni prijedlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima te konačne prijedloge zakona o provedbi uredbe Europske unije o medicinskim proizvodima, kao i uredbe Europske unije o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima.
 
Ministar zdravstva Kujundžić naveo je da se kroz Konačni prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti unose promjene u organizaciji hitne medicinske pomoći kroz integraciju objedinjenih hitnih bolničkih prijama (OHBP) i županijske ili gradske hitne službe, te liječnika u domovima zdravlja i koncesionara. Domovi zdravlja postaju nositelji primarne zdravstvene zaštite. Što se hitne medicinske pomoći tiče, i „sada se oko 97 posto hitnih intervencija obavlja u bolničkoj hitnoj, a na ovaj ćemo način imati bolju iskorištenost cijele hitne, jer će po potrebi na teren moći izjuriti 6-7 timova", rekao je Kujundžić. Takva integracija, gdje je u sklopu bolnice organizirano dežurstvo liječnika iz županijskih i gradskih zavoda za hitnu medicinu, već je provedeno u Zadru i Požegi, a u pripremi je u bolnicama u Puli i Splitu.

Kujundžić je najavio da novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti predviđa i dežuranje liječnika koncesionara u domovima zdravlja vikendima i blagdanima, te smatra kako više neće biti problema oko toga tko treba dežurati. Zakonom je propisano da svi, koji su u sustavu i imaju ugovor s HZZO-om moraju dežurati. Dodao je kako će se u domovima zdravlja, bude li prihvaćen predloženi zakon, otvoriti mogućnost organizacije specijalističke službe, kako bi se specijalisti više primakli pacijentima, umjesto da pacijent mora do najbližeg specijalista putovati 70 kilometara, a moći će se organizirati i palijativna skrb. Kad je riječ o zakupu ordinacija, Kujundžić kaže kako će se u zakup moći ići po određenom redoslijedu, a 25 posto ordinacija i dalje će ostati pri domovima zdravlja. Najavio je i nastavak funkcionalnog povezivanja bolnica, što je dosad provedeno u 12 bolnica. Uvodi se primanje u radni odnos još jednog zdravstvenog radnika iste struke u ordinaciji, a zakon predviđa i nagrađivanje za natprosječne rezultate rada zdravstvenih radnika.

Restrukturiranje i racionalizacija bolničkog sustava

Predlaže se i restrukturiranje i racionalizacija bolničkog sustava, odnosno već ostvarenim funkcionalnim spajanjem 12 bolnica. Zakonom se uvodi i status nacionalne sveučilišne bolnice te se uređuje područje zdravstvenog turizma. Također, uvodi se Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite koji će obuhvaćati sve pružatelje zdravstvene zaštite.

Sukladno Zaključku Vlade o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, od 2. kolovoza 2018. godine, u konačni prijedlog zakona ugrađena su odgovarajuća rješenja prema kojima Hrvatski zavod za javno zdravstvo preuzima poslove Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Hrvatskog zavoda za toksikologiju i antidoping te Ureda za suzbijanje zlouporabe droga, a Hrvatski zavod za hitnu medicinu poslove Hrvatskog zavoda za telemedicinu.

Najvišu dozvoljenu cijenu lijekova na recept utvrđivat će Agencija za lijekove

Vlada je prihvatila i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lijekovima kojim se uspostavlja sustav određivanja cijena lijekova na recept te bi njihovu najvišu dozvoljenu cijenu određivala Agencija za lijekove i medicinske proizvode, a te izračunate cijene redovito objavljivala na svojim mrežnim stranicama.

Istodobno bi se Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje omogućilo povoljnije ugovaranje cijena lijekova s nositeljima odobrenja za skupe inovativne lijekove, a time i uvrštavanje novih lijekova na listu lijekova Zavoda, koji bi postali dostupniji pacijentima. Zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj omogućila bi se, u slučaju potrebe, nabava i kupovina lijeka koji nije stavljen na listu lijekova Zavoda po definiranoj cijeni koja ne smije biti veća od najviše dozvoljene cijene lijeka izračunate od strane Agencije.

"U zadnje dvije godine za većinu lijekova plaćamo 70 posto prosječne cijene po kojoj se prodaju u Europskoj uniji, a za generike cijene su niže i 50 posto u odnosu na Njemačku, Englesku i dr.", izvijestio je ministar Kujundžić.
 
(Izvor: Hrvatska liječnička komora, 5.10.2018.)
 

Ova stranica koristi kolačiće (Cookies) radi pune funkcionalnosti i boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregledavanja suglasni ste s uporabom kolačića. Više o kolačićima: Izjava o privatnosti.