Hrvatsko društvo za
preventivnu i socijalnu
pedijatriju

 

  

 

 

 

 

 

 

Mreža pedijatrijskih

ordinacija u RH

 

Knjige, udžbenici, DVD

prof. dr. Josip Grgurić,
prim. dr. sc. Milivoj Jovančević i suradnici:

"Preventivna i socijalna pedijatrija"

knjiga socijalna preventivna pedijatrija small

Opširnije...

 

Prim.mr.sc. Giovana Armano, dr. med.
specijalistica pedijatrije

"Pedijatar u kući"

pedijatarukuci

Opširnije...

 

Duško Mardešić, Ivo Barić: "Pedijatrija", udžbenik

pedijatrija-udzbenik

Opširnije...

 

 

Irena Bralić i suradnici: "Prevencija bolesti u dječjoj dobi",

sveučilišni priručnik / udžbenik

model-udzbenika

Opširnije...

 

 

Dr. Marija Čatipović: Savjeti za majku i dijete (DVD)

 

catipovic-savjeti1

Opširnije...

Povodom obilježavanja Europskog i Svjetskog tjedna cijepljenja, te radi sve veće potrebe informiranja javnosti i zdravstvenih djelatnika o cijepljenju te teškoćama s kojima se susreću liječnici u provedbi Programa obaveznog cijepljenja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Hrvatskim epidemiološkim društvom, Hrvatskim pedijatrijskim društvom i Hrvatskim društvom za preventivnu i socijalnu pedijatriju organizirao je Skup o cijepljenju koji se održao 27. travnja 2019. godine u Hrvatskom liječničkom zboru u Zagrebu.


Na Skupu je dr.sc. Bernard Kaić, prim.dr.med. predstavio novosti u Programu cijepljenja za 2019. godinu. Tijekom ove godine biti će dostupno i cjepivo DTPa-IPV-Hib (5u1) koje se primjenjuje umjesto druge ili treće doze DTPa-IPV-HepB-Hib (6u1) u prvoj godini života kako bi se izbjegla nepotrebna četvrta doza hepatitisa B. Tako da će djeca dobiti DTPa, IPV i Hib 3 puta u prvoj godini života i jednom u drugoj po dosadašnjoj shemi, a samo tri doze HepB. S obzirom da veliki broj djece kasni općenito s cijepljenjem, uključujući i primovakcinaciju, povećan je broj ugovorenih doza DTPa-IPV-HepB-Hib (6u1) za starije od 24 mjeseca. Već nekoliko godina u Programu cijepljenja je za drugu revakcinaciju difterija-tetanus-pertusis bio dostupan dTpa registriran za docjepljivanje od 4 godine starosti nadalje tako da nismo imali čime docijepiti DTP kod djece starije od 3 godine, a mlađe od 4, niti primovakcinirati one koji kasno počinju nadoknadu propuštene primovakcinacije. Ove godine za drugu revakcinaciju ugovoren je DTPa koji je registriran za primjenu do 7. rođendana sa kojim se može provoditi docjepljivanje, ali i primovakcinacija i nakon trećeg rođendana. Novost vezano za program cijepljenja je i dostupnost indikatora na BCG bočici koji pokazuje je li došlo do smanjenja potentnosti cjepiva zbog izlaganja povišenim temperaturama – tzv. Vaccine Vial Monitor (VVM). Standardni operativni postupak o upotrebi VVM objavljen je u Epidemiološkom vjesniku u prosincu 2018. Od ove godine biti će dostupno i kombinirano Td-IPV za docjepljivanje u osmom razredu osnovne škole. Novost u Programu je i uvođenje pneumokoknog cjepiva prema preporučenoj shemi 2+1, tj. u dobi od 2, 4 te 12 mjeseci dok se kod nedonoščadi rođene između 27. i 36. tjedana gestacije preporuča shema 3+1 (u dobi od 2, 3, 4 i 12 mjeseci).


Kako bi se roditelje dodatno informiralo o cjepivima koji se koriste u Programu cijepljenja Hrvatski zavod za javno zdravstvo izrađuje letke o osnovnim informacijama o cijepljenju namjenjene roditeljima. Planirano je pripremiti letak za svako cjepivo koje se primjenjuje u Programu dok se trenutno provodi pilotiranje letaka o cjepivima MMR i 6u1 u nekoliko pedijatrijskih ordinacija u Zagrebu. Zbog sve većih upita od roditelja o testiranju na preosjetljivost na sastojke cjepiva prije primjene cjepiva dr. Kaić prikazao je smjernice različitih pedijatrijskih društava te naveo da nije potrebno testirati djecu na preosjetljivost na sastojke cjepiva osim ako se na temelju anamneze ili medicinske dokumentacije ne posumnja na preosjetljivost.


U nastavku Skupa prikazana su tri istraživanja o stavovima o cijepljenju među zdravstvenim djelatnicima, roditeljima te studentima medicine. Istraživanje dr.sc. Morane Tomljenović, dr.med provedeno je o oklijevanju prema cijepljenju među zdravstvenim djelatnicima primarne zdravstvene zaštite u Primorskoj-goranskoj županiji u 2018. godini. Utvrđeno je da šestina ispitanika oklijeva prema cijepljenju te kako je veća vjerojatnost da medicinske sestre oklijevaju prema cijepljenju u odnosu na liječnike. Zdravstveni djelatnici koji su nesigurni oko vlastitog cijepljenja imaju veću šansu da su nesigurni oko cijepljenja općenito. Kako oklijevanje prema cijepljenju može utjecati na provedbu programa cijepljenja autori istraživanja preporučuju provođenje intervencija usmjerenih na edukaciju zdravstvenih djelatnika.


Istraživanje o stavovima roditelja djece prilikom upisa u osnovnu školu u Zagrebu, koje je provela Zvjezdana Lovrić Makarić, dr.med., pokazalo je kako je veliki broj roditelja nesiguran ili se slaže sa različitim zabludama o cijepljenju što predstavlja i mjeru percepcije roditelja o potrebi cijepljenja. Nadalje, istraživanje je potvrdilo važnu ulogu liječnika u odlučivanju o cijepljenju jer su roditelji upravo liječnike naveli kao najutjecajniji izvor informacija o cijepljenju. Vezano za odnos između liječnika i roditelja istraživanje je pokazalo kako roditelji mogu otvoreno razgovarati o cijepljenju s liječnikom svoga djeteta.


Docentica Irena Bralić prikazala je rezultate ispitivanja stavova prema cijepljenju studenata Medicinskog fakulteta u Splitu. Istraživanje je pokazalo da su stavovi studenata medicine Sveučilišta u Splitu prema cijepljenju, pozitivniji od stavova studenata u drugim državama, a koji su objavljeni u stručnoj literaturi.


Spomenka Uremović, dr.med. iz Državnog inspektorata prikazala je kako europske zemlje reguliraju cijepljenje – kampanjama za podizanje svijesti (npr. Velika Britanija, Švedska), financijskim poticajima za roditelje ili pružatelje zdravstvenih usluga (npr. Luksemburg), mješavinom poticaja i sankcija za poboljšanje procijepljenosti te financijskim sankcijama ili uskraćivanjem pohađanja škole ili vrtića onima koji odbijaju (obvezna ili čak dobrovoljna) cijepljenja (npr. Francuska, Grčka, Belgija).


Prim. Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr.med. prezentirala je nekoliko istraživanja o povezanosti cijepljenja i razvoju alergijskih bolesti čiji rezultati pokazuju kako nema dokaza da cijepljenje dovodi do povećane prevalencije alergijskih bolesti. Nadalje, nije dokazano da odgađanje cijepljenja kao strategija smanjenja i sprečavanja rizika specifične alergijske senzbilizacije, razvitka alergijskih bolesti i neurodermitisa smanjuje učestalost razvitka alergijskih bolesti kasnije u životu.


Iz Agencije za lijekove i medicinske proizvode Darko Krnić, dr.med. podsjetio je na važnost postmarkentinškog praćenja sigurnosti primjene lijekova i prijavljivanja sumnji na nuspojave.


Na temu cijepljenja i autoimunih bolesti prim. dr. Jadranka Kelečić, dr. med. istaknula je kako je rizik autoimune bolesti uzrokovane cijepljenjem manji od rizika za autoimunu bolest uzrokovanu infekcijom. S obzirom da neke infekcije prevenirane cijepljenjem mogu uzrokovati autoimunu bolest, cijepljenje ima pozitivan učinak na razvoj autoimunih bolesti. Cijepljenje oboljelih od autoimunih bolesti je preporučeno, osim primjene živih cjepiva kod teške imunosupresije. Također, dr. Kelečić je prezentirala temu cijepljenja imunokompromitirane djece te zaključila kako cijepljenje imunokompromitiranih osoba neživim cjepivima je indicirano i učinkovito dok cijepljenje živim cjepivima ovisi o tipu poremećaja imunosti, fazi liječenja i dozi imunosupresivne terapije.

Ova stranica koristi kolačiće (Cookies) radi pune funkcionalnosti i boljeg korisničkog iskustva. Nastavkom pregledavanja suglasni ste s uporabom kolačića. Više o kolačićima: Izjava o privatnosti.